Page 17 - ubbih 1

Analiziramo li strukturu kredita, primijetit ćemo dinamičan rast kredita u se-
gmentu stanovništva, s povećanjem od 7,2 posto. Privatna preduzeća također

su doprinijela rastu kreditnog portfolija s povećanjem od 5,1 posto. S druge
strane, bilježimo smanjenje u kreditnom portfoliju sektora vlade (-2,7 posto) i

javnih preduzeća (-4,1 posto).

U idućoj godini očekujemo nastavak dinamičnog rasta na strani depozita,

što slijedi dugoročni trend unutar ove kategorije. Međutim, na strani kredita
očekuje se posebno snažan rast u kreditnom portfoliju stanovništva. Nakon

perioda usporenog privrednog rasta, u narednom periodu očekujemo i nešto
dinamičniji rast na strani kredita privredi.

Uprkos izazovima u privredi, kreditiranje ostaje ključna komponenta finansij-
skog sistema, a pozitivan trend u kreditiranju stanovništva svjedoči o konti-

nuiranom interesu građana za finansijskim proizvodima i uslugama. Očeku-
jemo pažljivo upravljanje rizicima i prilagodljivost banaka kako bi se održala

stabilnost i podržao rast ekonomije.

• Kakva je struktura kredita, za šta se građani najčešće zadužuju?

- Struktura kredita u Bosni i Hercegovini pokazuje značajno učešće kredita
stanovništvu u ukupnom kreditnom portfoliju. Prema podacima na kraju go-

dine, 50,4 posto od ukupnog iznosa kredita odnosi se na segment stanovniš-
tva, dok segment pravnih lica ima učešće od 49,5 posto.

Posmatrajući dinamiku rasta, evidentno je da je potražnja za kreditima stanov-
ništva u posljednje vrijeme zabilježila veći rast u odnosu na kredite privredi.

Ovaj trend je posebno istaknut kroz povećanje nenamjenskih i hipotekarnih
kredita. Razlozi ovog trenda mogu se pronaći u ekonomskim faktorima, po-

put perioda visoke stope inflacije, rasta cijena energenata i potrošačkih proi-
zvoda, gdje rast primanja nije pratio rast cijena usljed inflacije.

S druge strane, stabilan je rast hipotekarnih kredita, odnosno kredita za rješa-
vanje stambenog pitanja, a budući da je rast kamatnih stopa u Bosni i Herce-

govini bio dosta umjereniji u odnosu na okruženje, ali i eurozonu, nije primje-
tan pad potražnje za ovim kreditnim proizvodima.

Udruženje banaka je formirano 2004. godine kao nevladina i neprofitna organiza-
cija koja zastupa interese banaka koje posluju u Bosni i Hercegovini. Ražanica je za

predsjednika ovog udruženja izabran nakon 18-godišnjeg rada na menadžerskim
pozicijama u bankama i Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

17